Da li Crna Gora može prebroditi korona krizu sa porezom od 3 %?
- U novoj eri digitalizacije, većina ekonomista koji se bave monetarnom I fiskalnom ekonomijom,
složit će se da su današnji poreski sistemi u većini država svijeta prevaziđeni i problematični sa
više aspekata. - Visoke poreske stope, koje se u najboljem slučaju ne umanjuju, u vremenu kada cijene proizvoda
i usluga kao i marže na njima padaju. - Niska stopa naplate obračunatih poreza, ogromna ulaganja, kao i robusnost sistema za praćenje,
veliki prostor za manipulaciju, kompleksnost i nepoznanica za 80% građanja. - Fenomen kripto valuta i njihov tretman, neki su od izazova današnjeg poreskog sistema
za koje neko ima rješenje.
Desetak godina rada na istraživanju i kreiranju jedne ideje, koja bi kao revolucionarni koncept,
mogla da da rješenje na ove i druge izazove poreskog sistema, potekla je baš kod nas, u Crnoj
Gori. Ona je i doktorski rad mladog i uspješnog Podgoričanina. To je ideja poreskog sistema
budućnosti. On je Izvršni direktor kompanije "Finance plus". On je na čelu projekta Proventum,
prve virtuelne kancelarije na svijetu. Član je koordinacionog tima Odbora za digitalnu
transformaciju pri Asocijaciji menadžera Crne Gore i drugih tijela.
Njegovo ime je Dražen Raičković
BUSINESS UP:
Kakav je i šta je to ideja poreskog sistema budućnosti? Šta su njegove prednosti i nedostaci?
Kako on izgleda u komparaciji sa sadašnjim poreskim sistemom u našoj državi?
Dražen Raičković:
Inovativni poreski sistem je prije svega FER, JEDNOSTAVAN i EFIKASAN.
- FER - za razliku od sadašnjeg PDV sistema, inovativni poreski sistem je dobar za državu i za
građane i privredu.
- JEDNOSTAVAN - U sadašnjem poreskom sistemu kod koga je aktuelna fiskalizacija, imate puno
uloganja, da bi pratili jedan veliki sistem koji je dosta komplikovan. U ovom inovativnom
sistemu, predložio sam da Centralna banka, za svaku transakciju skida određeni iznos poreza, da
građanin ne mora da brine da li je platio ili nije platio porez. To indirektno utiče na smanjenje
kontrole broja ljudi koji će da kontrolišu poreske obveznike, da li su platili ili ne, da li je sve
pravilno ili ne i hiljadu drugih komplikacija koji sadašnji sistem prouzrokuje.
- EFIKASAN - trenutno je efikasnost sporna, jer naplata poreza nije na zadovoljavajućem nivou.
Ovaj sistem, kako je planirano, garantuje gotovo 100% naplatu poreza.
Business UP
Hoćete li nam sada dati koncept ideje inovativnog poreskog sistema budućnosti?
Dražen Raičković: Sadašnji sistem je nepoznanica za 80% ljudi, a dotiče se svih nas.
Građani kada idu u prodavnicu i kupuju, placaju PDV. Kada ja, kao privatna firma plaćam fakturu
dobovljaču, plaćam PDV - država je vezana za taj sistem.
PDV i svaki poreski sistem je u suštini politika države. Naravno da najviše utiče na ekonomiju.
Sadašnji sistem PDV kao takav, građanima sprječava potrošnju i to ima indirektan uticaj na
ekonomiju, jer je oslabljena ekonomija obrta, slabija je stalna prodaja, a samim tim i
zapošljavanje je smanjeno.
Građanin je previše opterećen sa porezom i u takvom okruženju naši građani moraju da plaćaju
samo osnovne stvari.
BUSINESS UP:
Zaključak je da naš poreski sistem kao takav, najviše je na teretu građanina - krajnjeg potršača.
Dražen Raičković:
Tako građanin snosi najveći teret i to predstavlja problem i za privredu, zato što nema potrošnje
i ekonomija ne može da funkcioniše kako treba.
BUSINESS UP:
Sa većim teretom građana potrošnja je manja, samim tim i ekonomska aktivnost u državi?
Pored toliko prihoda i rasta u svim ovim godinama, naplaćeni obračunati porez stagnira. U
čemu je problem?
Dražen Raičković:
Niko se nije pitao da li je ovaj sistem ispravan. Jednostavno se dobije informacija da PDV treba
da se plati i naravno treba da se plati i da se zakon poštuje, ali je frapantno, da čovjek svaki dan
iz svoga džepa daje 1/5 svog novca, a da se ne pita čemu vodi ovaj sistem i koliko je ovaj sistem
u suštini efikasan. Ovaj sistem je pravljen za nešto drugo, pravljen je za proizvodnju, industriju
itd. Djeluje kao da je prepisan, ne i analiziran i pokušavano je od njega da se napravi neki
sistem.
BUSINESS UP:
Šta je problem kod tolike nenaplativosti obračunatog PDV? Zašto je stopa naplate tako niska u
odnosu na obračunati PDV? Zašto postoji taj jaz između ideala 100% naplate, što bi sasvim
normalno bilo, kao i to, gdje smo mi tu u poređenju sa razvijenim zemljama?
Dražen Raičković:
Ne treba tražiti krivca u nama zbog nenaplaćenog PDV. Više je uzrok sama kompleksnost
sistema.
BUSINESS UP:
Evidentno je koliko je trenutni sistem robusan i koliko zahtijeva puno ulaganja u praćenju,
obračunu, naplati svih procesa u samom poreskom sistemu i sve to nije ni malo jeftino.
Građani to stalno plaćaju. Uz svaku malu promjenu, građani Crne Gore snose teret inovacija
u poreskom sistemu.Hajde da pređemo na poreski sistem budućnosti.Šta on nudi u smislu svih ovih problema koje smo iznijeli?
Dražen Raičković:
Što se tiče inovativnog sistema, ja sam prvo ciljao da se sistem smanji na 5% i da ne bude porez
na dodatnu vrijednost, nego da bude porez na promet. To znači da se svaki promet oporezuje.
Daljim istraživanjem sam došao do toga, da bi taj porez mogao da bude i 3 odsto. Ukoliko želimo
da povećamo efekte, potrebno je da ga plaćaju dvije strane u prometu, kupac i dobavljač.
Ukoliko skidamo na svaku transakciju na prihod i rashod 3%, naplata bi samo na prihodu bila
veća, nego u prošlim godinama kada se obračunavalo 21%, dok bi i na rashodu bila povećana.
Sa ovim olokšavamo život građanima, kupovna moć bi porasla za tu razliku između 21% i 3%, a
ta razlika bi mogla da se ubaci u ekonomiju. Kupovna moć je veća i stvara se dobar efekat sa 3%
poreske stope, umjesto 21% PDV.
BUSINESS UP:
Zaključak je da sa 3% poreske stope, umjesto 21% PDV-a, imamo na dnevnom nivou obračunat i
već naplaćeni porez, bez naše brige o tome da li ćemo i kada ćemo stići da platimo poreske
obaveze.
Imamo stvarno stanje svakodnevnog uvida u finansije države, uz pomoć Centralne banke u
kordinaciji sa poslovnim bankama.
Zašto se ovaj sistem ne koristi?
Dražen Raičković:
Problem je što su Države članice Evropske unije i šire, prihvatile određeni sistem, što povlači
pitanje usaglašavanja sa regulativom Evropske Unije.
Kada bi Evropa vidjela efekte inovoativnog poreskog sistema, mi bi bili primjer kako treba da se
radi i mislim da smo mi idealni za Evropsku Uniju i za cijeli svijet, kao testno okruženje.
BUSINESS UP:
Našu emisiju će slušati predstavnici Evropske Unije. Kako bi trebala Crna Gora da bude primjer
ostalim članicama Evropske Unije?
Dražen Raičković:
Trebalo bi preusmjeriti ulaganja, koja su za postojeći PDV sistem velika i stalno rastu, da upravo
Centralna banka uvede način "skidanja"poreza i da se ta stopa smanji, naravno uz analizu svih
eksperata.
Crna Gora bi na taj način dala primjer drugim državama, kakvo treba da bude oporezivanje.
Trenutno imamo problem i sa plaćanjima, sa bitkoinima, elektronskim plaćanjima, PayPal i
ostale transakcije, koje se odvijaju mimo sistema i koje su teške za praćenje. Sa inovativnim
poreskim sistemom bi na jedan način, gde god dođe do transakcije, znali gdje treba da se
oporezuje i to je jednostavno sistem budućnosti, koji treba da primijene i druge države.
Crna Gora bi imala jako dobre efekte, zato što bi svaki proizvod bio jeftiniji za nekih 17-18%.
Takav sistem bi doveo investitore i na turizam bi imalo puno efekta. Imali bi veći izvoz nego
uvoz, samim tim bi bukvalno država procvjetala.
Mi ne treba da se ugledamo ni na koga, već da pravimo bolji sistem, jer smo manji i možemo
brže da djelujemo.
Ovaj sistem ne bi trebalo da ima boju, niti poličku konotaciju.
Ovaj sistem može da podstakne privredu i građane, da kažu da postoji neko rješenje, da se više
ne bavimo pitanjima - ko pripada kojoj vjeroispovjesti, ko pripada kojoj političkoj partiji, - nego
da se bavimo ovakvim pitanjima.
Mislim da građani treba da traže od političara program, pa onda kada političari shvate da se traži
konkretan program, tada će obratiti pažnju na ideje .
Inovativan poreski sistem kao ideju, želim da podijelim i kandidujem kod relevantnih ljudi ili
predstavnika, koji mogu dalje da pomognu da se ideja realizuje.
BUSINESS UP:
Član ste Kordinacionog tima Odbora za digitalnu transformaciju pri Asocijaciji menadžera Crne
Gore.
Šta je uloga samoga Odbora? Čime se ona bavi konkretno? Recite našim gledaocima, gde je tu
veza vašeg članstva u tom timu i same ove ideje?
Dražen Raičković:
Naša misija je Digitalna transformisana Crna Gora. Tema inovativnog poreskog sistema će doći
na red, kada neko od zvaničnih i relavantnih institucija ili ljudi, bude prihvatio da se napravi
dublja analiza.
BUSINESS UP:
Na čelu ste projekta Proventum.
Šta je Proventum?
Dražen Raičković:
Proventum je prije svega digitalni asistent, koji prati vašu kompaniju u svakom minutu, pa su u
ovom sistemu sjedinjeni svi procesi komercijalnih izvještaja i računovodske usluge.
Kada pošaljete fakturu vašem komitentu, mi već pravimo od toga i PDV prijavu, bilans, prihode i
sve vaše procese koje inače radite. Proventum snima i na osnovu njih pravi vaše finansije koje su
realne, da ne morate da imate dodatne tabele, dodatna računanja itd.
Poslata faktura bila bi već u glavnoj knjizi proknjižena, bio bi sastavljen PDV, već bi ušla u bilans,
pokazala bi koliki je iznos duga. U jednom kliku imate cijelu zaokruženu cjelinu.
BUSINESS UP:
Sa jedne strane inovativni poreski sistem budućnosti, sa druge strane Proventum. Sve me
podsjeća na jednu lijepu priču, koju već danas zna cijeli svijet, a to je Estonija.
Evo primjer Estonije i njene digitalizacije skoro 99% sistema. Uveli su eDržavljanstvo, napravili
su istinsku priču u inovaciji čitavog sistema države u skladu sa trendom koji ide, a to je
digitalizacija. Može li Crna Gora biti u nečemu tako inovativna?
Dražen Raičković:
U ovom momentu možemo biti ispred Estonije i to upravo aplikacijom Proventum. Ukoliko bi
država otvorila elektronski kanal i zakonski ga podesila, mogli bi iz bilo koje države da otvorite
firmu u Crnoj Gori i platite samo 9% poreza . Država treba da podrži firme sa idejom, bez obzira
da li je ona privatna ili ne.
Ne podržavaju se firme koje su radile na nekom svom sistemu da to plasiraju.
Siguran sam da su u Estoniji takve firme koje su napravile ideje, bile pomognute od strane
države i da su radile sa zajedničkim privatno-javnim partnerstvom, što kod nas nije slučaj.
Država je pomogla aplikaciju Proventum. Dobili smo od Ministarstva nauke Grand. Međutim,
nije koizistentna. Ako smo mi nešto napravili, država je trebala to da koristi, da plasira i poveže
sa svojim sistemima. To je mana. Što se tiče podrške prisutna je, ali niko neće da kaže da je
napravljen sistem, daj da ga uvežemo sa javnom upravom, sa poreskom, sa institucijama,
CRPS..., da pomognemo toj aplikaciji da bude jednostavna za građane. Jer pored digitalizacije
sistema, treba ga i centralizovati.
Budemo li uvodili takve sisteme, možemo svakako biti bolji u biznis-okruženju.
Svjesni smo da ćemo i mi ući u digitalizaciju. Ne treba da kopiramo nikoga, već treba da budemo
inovativni i da budemo bolji. Možemo da vidimo kako to radi neko, ali ne moramo u svim
segmentima da kopiramo. Možemo da iskoristimo bolju poresku stopu od 9%, imamo dobre
zakonske okvire da to prilagodimo i da iskoristimo tu šansu, da dovedemo strane firme i da
budemo bolji od konkurencije i drugih država.
Jedan takav potez će dovesti i da se druge stvari rješavaju.
BUSINESS UP:
Koji bi Vaš savjet bio za našu Javnu Upravu? Šta vidite kao potencijal, koji bi možda trebalo
uraditi?
Dražen Raičković:
Ovo rješenje nije samo socijalno, nego je ovo jako ekonomsko rješenje. Za ovakav sistem koji bi
se uveo, -Covid 19- može da bude samo izgovor za Evropsku uniju i za druge zemlje.
Sada smo pod velikim pritiskom, ljudi ne mogu da plaćaju velike namete, smanjićemo poresku
stopu i iskoristićemo trenutnu priliku što su svi u haosu, Evropska unija, čitav svijet, kao i cijela
ekonomija. Da se napravi presjek i da vidimo kako taj sistem funkcioniše.
Mi, kao mali sistem, sa ovakvom odlukom možemo da usmjerimo da veći dio novca dođe u Crnu
Goru. Sa tim novcem dolaze investicije i sve ostalo.
Poruka za kraj...
