info@registarfirmi.me

Blog

Biznis i tehnologija
Šta čeka crnogorske firme od 1. januara 2027

Šta čeka crnogorske firme od 1. januara 2027

RegistarFirmi

Šta čeka crnogorske firme od 1. januara 2027: Šta je porez po odbitku, zašto „pogađa“ pozajmice vlasnicima i kako mijenja bilanse

Dok se u javnosti najviše polemiše o najavama novih minimalnih zarada i ograničavanju marži, privredu u Crnoj Gori od 1. januara 2027. godine čeka set već usvojenih poreskih i računovodstvenih pravila koja direktno pogađaju upravljanje gotovinom, odnose sa vlasnicima, angažovanje stranaca i način na koji kompanije iskazuju dobit.

Riječ je o primjeni ključnih odredbi izmijenjenog Zakona o porezu na dobit pravnih lica (Službeni list CG, br. 104/26) i trećeg izdanja standarda MSFI za mala i srednja pravna lica (IFRS for SMEs). Za direktore i osnivače firmi to znači da kraj 2026. godine nije samo vrijeme za godišnje popise, već i posljednji trenutak za reviziju ugovora o pozajmicama i računovodstvenih politika.


1. Šta je uopšte „porez po odbitku“ i zašto odgovornost pada na vašu firmu?

Da bi se razumjele najvažnije novine koje stupaju na snagu od nove godine, ključno je znati kako funkcioniše mehanizam poreza po odbitku (withholding tax).

Za razliku od poreza koje primalac novca naknadno sam prijavljuje i plaća na kraju godine, kod poreza po odbitku zakon tu obavezu ne stavlja na primaoca prihoda, već na isplatioca — odnosno na crnogorsku firmu koja pušta uplatu. To u praksi znači da je pravno lice dužno da u trenutku same isplate obračuna porez, „odbije“ (zadrži) ga od iznosa koji isplaćuje i uplati ga direktno na račun Poreske uprave.

U crnogorskom poreskom sistemu privrednici su se sa ovim porezom dosad najčešće sretali u sljedećim situacijama:

  • prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti;

  • prilikom plaćanja kamata, autorskih naknada, zakupa imovine ili određenih usluga (konsalting, revizija, istraživanje tržišta) stranim firmama (nerezidentima).

Tri ključna pravila koja svaki direktor mora da zna:

  1. Stope i osnovica: Opšta stopa poreza po odbitku iznosi 15% i obračunava se na bruto iznos u trenutku isplate. Izuzetno, za isplate prema nerezidentima iz jurisdikcija sa niskim poreskim opterećenjem (sa liste Ministarstva finansija), stopa iznosi 30%. Ako firma sa partnerom ili primaocem ugovori isplatu u „čistom“ (neto) iznosu i prebaci mu cjelokupnu sumu na račun, poreska obaveza nije nestala — firma mora sama da preračuna bruto osnovicu i plati porez državi iz sopstvenih sredstava.

  2. Rizik kod stranih partnera snosi domaća firma: Iako se porez za strane partnere može umanjiti ili ukinuti primjenom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, domaći isplatilac mora posjedovati validnu potvrdu o rezidentnosti stranog partnera. Ako firma ne plati porez oslanjajući se samo na riječ stranog partnera, a uslovi iz ugovora nijesu bili ispunjeni, razliku neplaćenog poreza plaća crnogorska firma.

  3. Obavezan godišnji izvještaj: Pored same uplate pri isplati, firme su dužne da Poreskoj upravi podnesu godišnji izvještaj o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku najkasnije do kraja februara tekuće za prethodnu godinu.


2. Kraj prakse „beskamatnih pozajmica“ vlasnicima i direktorima

Upravo se opisani mehanizam poreza po odbitku od 1. januara 2027. godine strože primjenjuje na jednu od najčešćih praksi u domaćem biznisu — davanje pozajmica iz firme fizičkim licima. Prema izmijenjenom članu 28a Zakona o porezu na dobit pravnih lica, svako pravno lice mora da obračuna, obustavi i uplati 15% poreza po odbitku na bruto iznos kada isplaćuje zajam ili pozajmicu fizičkom licu — sa kamatom ili bez nje.

Za privrednike su u ovom dijelu presudne tri novine:

  • Za vlasnike i direktore nema neoporezivog praga: Godišnji neoporezivi prag od 5.000 eura važi isključivo za fizička lica koja nijesu povezana sa firmom. Za povezana lica iz člana 38 Zakona (osnivače i vlasnike sa najmanje 25% udjela ili prava glasa, direktore, članove njihove uže porodice i druga povezana lica), neoporezivi dio se u potpunosti ukida — porez od 15% nastaje od prvog eura.

  • Produženje roka otplate je novi poreski događaj: Zakon izričito propisuje da se porez plaća i u slučaju produženja roka otplate zajma ili pozajmice. To znači da čak i ako nije bilo nove isplate novca, potpisivanje aneksa kojim se odlaže vraćanje starog duga aktivira poresku obavezu.

  • Kraj povlačenja gotovine kroz zajmove: U praksi se često dešavalo da vlasnici likvidna sredstva iz firme povlače putem dugoročnih pozajmica umjesto isplate dividende. Novim rješenjem takav kanal finansiranja gubi poresku prednost, pa će firme do kraja decembra morati da preispitaju sve otvorene zajmove i rokove dospijeća.


3. Novi troškovi za ugovore sa stranim izvođačima, ali i podsticaji za poljoprivredu

Pored pozajmica, izmjene Zakona od nove godine mijenjaju pravila i u poslovanju sa inostranstvom i u agraru:

  • Porez za strane umjetnike, sportiste i zabavne programe: Proširen je obuhvat poreza po odbitku na prihode koje nerezidentna pravna lica ostvare od izvođenja estradnog, zabavnog, umjetničkog, sportskog ili sličnog programa u Crnoj Gori (čl. 29 i 29c). Za hotele, agencije, festivale i sportske organizacije koji angažuju inostrane izvođače preko stranih firmi, ovo donosi obavezu prijave preko poreskog punomoćnika u roku od 30 dana od ostvarivanja prihoda.

  • Zaštita kroz međunarodne ugovore: Novim članom 29i precizirano je da se odredbe o porezu po odbitku i važeći ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja moraju primjenjivati na način koji obvezniku obezbjeđuje povoljniji poreski tretman.

  • Olakšice za ulaganja u poljoprivredu: Za firme koje reinvestiraju dobit ili ulažu u subjekte upisane u Registar poljoprivrednih gazdinstava precizirani su uslovi za poresko oslobođenje (čl. 31d–31f). Limit oslobođenja iznosi 300.000 eura u periodu od tri fiskalne godine, a zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od ulaganja, odnosno kraja fiskalne godine, uz izjavu o drugoj primljenoj državnoj pomoći.


4. Važno razjašnjenje: Šta je iz istog zakona odloženo do ulaska u EU?

U stručnoj javnosti često je dolazilo do zabune oko toga da li od 1. januara 2027. počinje i primjena složenih evropskih pravila protiv premještanja dobiti (ATAD direktiva), poput ograničenja priznavanja kamata (30% EBITDA), pravila o kontrolisanim stranim društvima (CFC), izlaznog oporezivanja ili hibridnih neusklađenosti.

Iako opšti završni član zakona navodi 1. januar 2027. kao početak primjene, posebnim članom 45a — što su u avgustu 2026. potvrdili i podzakonski pravilnici Ministarstva finansija (Sl. list CG 116/26 i 118/26) — primjena čitavog novog Poglavlja Xa odložena je do dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. To znači da domaće kompanije i multinacionalne grupe koje posluju u Crnoj Gori od januara još neće imati ove obaveze.

Podsjetnik za direktore — veće kazne su već na snazi:
Iako se odredbe o porezu na dobit primjenjuju od 1. januara 2027, podsjećamo da su istim Službenim listom br. 104/26 usvojene i izmjene Zakona o poreskoj administraciji koje važe još od 18. jula 2026. godine. Njime su prekršajne kazne za pravna lica višestruko povećane i sada se kreću od 4.000 do 40.000 eura, uvedena je nova formula zatezne kamate (stopa ESB uvećana za tri procentna poena), kao i obaveza prijave određenih prekograničnih aranžmana u roku od 30 dana (DAC6 pravila).


5. Novi bilansi za MSP: Kako se mijenja obračun prihoda i vrijednosti imovine?

Druga velika promjena koja stupa na snagu 1. januara 2027. godine nije poreska, već računovodstvena — ali direktno utiče na poslovni rezultat koji firme prikazuju bankama, partnerima i Poreskoj upravi. Počinje obavezna primjena trećeg izdanja standarda MSFI za mala i srednja pravna lica, koje je obavezujuće za sve izvještajne periode od početka 2027. godine (prema Zakonu o računovodstvu, Sl. list CG 84/25, ovaj okvir koriste sva mala i srednja preduzeća bez javne odgovornosti, ukoliko dobrovoljno ne primjenjuju pune MSFI).

Za vlasnike i menadžment najvažnije su četiri novine:

  1. Novi model priznavanja prihoda u 5 koraka (Sekcija 23): Prihodi od kupaca više se neće knjižiti po dosadašnjim pojednostavljenim pravilima, već po modelu usklađenom sa punim standardom MSFI 15. U praksi to najviše dotiče IT sektor, građevinarstvo, konsalting i firme sa višegodišnjim ili paketnim ugovorima (npr. softver + održavanje). Prihod će moći da se prizna tek kada se kupcu prenese kontrola nad robom ili uslugom po jasno definisanim ugovornim obavezama — što kod pojedinih firmi može promijeniti trenutak kada se u bilansu prikazuje dobit.

  2. Fer vrijednost na jednom mjestu (nova Sekcija 12): Uvode se stroža pravila i trostepena hijerarhija procjene fer vrijednosti (po uzoru na MSFI 13) za imovinu i obaveze koje se vrednuju na taj način.

  3. Finansijski instrumenti (objedinjena Sekcija 11): Ukida se mogućnost korišćenja starog standarda MRS 39, a uvodi jasnija klasifikacija finansijskih sredstava i dodatno objelodanjivanje njihove ročnosti, dok za ispravke vrijednosti potraživanja ostaje jednostavniji model nastalih gubitaka.

  4. Dobra vijest za zakupce — lizing ostaje van bilansa: Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) odlučio je da ovo izdanje ne usklađuje sa MSFI 16, pa mala i srednja preduzeća ni od 2027. godine neće morati da knjiže operativne zakupe poslovnog prostora ili vozila u bilansu stanja kao imovinu sa pravom korišćenja.


6. Šta privrednici treba da urade do 31. decembra?

Da bi prelazak u 2027. poslovnu godinu prošao bez neplaniranih poreskih troškova i kazni, preporuka je da menadžment u saradnji sa računovodstvom i pravnom službom do kraja godine uradi sljedeće:

  • Revidirajte sve pozajmice fizičkim licima: Provjerite kome je firma pozajmila novac (posebno vlasnicima, direktorima i povezanim licima) i kakvi su rokovi otplate, imajući u vidu da svaka nova isplata ili produženje roka nakon 1. januara povlači 15% poreza po odbitku na teret isplate.

  • Provjerite ugovore sa strancima i organizaciju događaja u 2027. godini: Kod ugovora sa stranim konsultantima, zakupodavcima, umjetnicima ili sportskim organizacijama provjerite da li je ugovorena bruto ili neto cijena i na vrijeme pribavite potvrde o poreskoj rezidentnosti ako planirate primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

  • Pripremite ugovore sa kupcima za nova računovodstvena pravila: Ako imate složene ili dugoročne ugovore koji prelaze iz 2026. u 2027. godinu, provjerite sa knjigovođom kako će se oni tretirati po novoj Sekciji 23 standarda MSFI za MSP.

  • Pojačajte internu poresku kontrolu: Sa kaznama za prekršaje koje već dostižu i 40.000 eura, kašnjenje u prijavama ili pogrešan obračun poreza po odbitku postali su znatno skuplji rizik nego ranijih godina.

Podijelite tekst

Posaljite clanak timu, partnerima ili sacuvajte link za kasnije.

RegistarFirmi