Šta su DAC6 pravila u Crnoj Gori? Rokovi i kazne 2026/2027
RegistarFirmiAžurirano za propise 2026/2027
Ako vaša firma u Crnoj Gori posluje sa matičnom kompanijom u inostranstvu, koristi međunarodne poreske strukture ili dobija savjete stranih i domaćih konsultanata o prekograničnim transakcijama, već od ljeta 2026. godine podliježete tzv. DAC6 pravilima. Suprotno čestoj zabludi da evropski poreski propisi čekaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, obaveza prijave prekograničnih aranžmana Poreskoj upravi već je na snazi — uz rok od 30 dana i kazne koje dostižu 40.000 eura.
Riječ je o novom režimu transparentnosti uvedenom izmjenama Zakona o poreskoj administraciji (Službeni list CG, br. 104/2026, u primjeni od 18. jula 2026.) i dvama pratećim pravilnicima Ministarstva finansija (Sl. list CG, br. 116/2026, u primjeni od 13. avgusta 2026.). Ovim propisima Crna Gora je u domaće zakonodavstvo prenijela pravila poznate EU Direktive 2018/822, u poslovnom svijetu skraćeno nazvane DAC6.
Sadržaj članka:
- Šta su DAC6 pravila i zašto već važe u Crnoj Gori?
- Ko je dužan da prijavi aranžman: „Posrednik“ ili vaša firma?
- Ključni rokovi koje morate pratiti (3, 15 i 30 dana)
- Pet kategorija obilježja (Hallmarks) i „Test osnovne koristi“
- Kolike su kazne za neprijavljivanje?
- Praktični primjeri za domaće i strane firme u Crnoj Gori
- Česta pitanja (FAQ)
1. Šta su DAC6 pravila i zašto već važe u Crnoj Gori?
DAC6 je evropski sistem ranog upozoravanja poreskih vlasti o prekograničnim poslovnim i poreskim aranžmanima koji mogu ukazivati na agresivno poresko planiranje ili izbjegavanje plaćanja poreza.
Za razumijevanje ovog propisa važne su tri činjenice:
- Ovo je obaveza izvještavanja, a ne novi porez: Prijava aranžmana sama po sebi ne stvara obavezu plaćanja poreza niti znači da je određena poslovna struktura nezakonita. Poreska uprava dobija informaciju kako bi mogla da procijeni potencijalni poreski rizik i u perspektivi razmjenjuje podatke sa drugim državama.
- Već je na snazi — ne čeka ulazak u EU: Dok su složena materijalna pravila protiv premještanja dobiti iz Zakona o porezu na dobit (poput ograničenja kamata na 30% EBITDA i CFC pravila) posebnim članom odložena do dana pristupanja EU, član 14j Zakona o poreskoj administraciji nema odloženu primjenu i važi od 18. jula 2026. godine (uz katalog obilježja na snazi od 13. avgusta 2026.).
- Nema retroaktivnog prijavljivanja starih šema: Za razliku od režima prethodnih poreskih mišljenja (član 14i), kod prijave prekograničnih aranžmana nije propisan retroaktivni prozor unazad za davno završene aranžmane.
2. Ko je dužan da prijavi aranžman: „Posrednik“ ili vaša firma?
Zakon jasno razdvaja ko nosi primarnu, a ko rezervnu obavezu podnošenja elektronske prijave Poreskoj upravi:
A) Primarna obaveza — Posrednik (savjetnik)
Prema članu 4 Zakona o poreskoj administraciji, posrednik je svako lice koje sačini, stavi na tržište, organizuje, stavi na raspolaganje radi realizacije ili upravlja realizacijom prekograničnog aranžmana — kao i svako ko direktno ili posredstvom drugih lica pruži podršku, pomoć ili savjet u vezi s tim. To u praksi najčešće mogu biti:
- poreski savjetnici, revizori i knjigovodstvene agencije;
- advokati i pravni konsultanti;
- banke, finansijski savjetnici i pružaoci korporativnih usluga,
pod uslovom da imaju vezu sa Crnom Gorom (poreska rezidentnost, stalna poslovna jedinica, osnivanje ili registracija u CG, odnosno članstvo u domaćem profesionalnom udruženju).
B) Izuzetak profesionalne tajne i prelazak obaveze na klijenta (rok 3 dana)
Ukoliko je posrednik (na primjer advokat) po zakonu kojim se uređuje njegova djelatnost vezan obavezom čuvanja profesionalne tajne, oslobođen je podnošenja prijave Poreskoj upravi. Međutim, zakon mu nalaže strogu obavezu: mora u roku od tri dana pisanim putem obavijestiti svog klijenta (drugog posrednika ili samog poreskog obveznika) da obaveza izvještavanja prelazi na njega.
C) Kada prijavu podnosi sama firma („relevantni poreski obveznik“)
Vaša firma kao korisnik aranžmana postaje direktno odgovorna za podnošenje prijave Poreskoj upravi u tri situacije:
- kada je aranžman osmislila sama („in-house“), bez angažovanja spoljnog posrednika;
- kada jedini posrednik nema zakonsku vezu sa Crnom Gorom ili državom članicom EU;
- kada se angažovani posrednik pozvao na profesionalnu tajnu i o tome vas pisano obavijestio.
Napomena o duplim prijavama: Poreski organ svakom prijavljenom aranžmanu dodjeljuje jedinstveni referentni broj. Drugi posrednik koji dobije taj broj zajedno sa dokazom da su informacije već dostavljene oslobođen je nove pune prijave i samo prosljeđuje broj u roku od 15 dana.
3. Ključni rokovi koje morate pratiti
| Obaveza / Situacija | Zakonski rok | Od kada teče rok? |
|---|---|---|
| Prijava glavnog posrednika | 30 dana | Od najranijeg trenutka: stavljanja aranžmana na raspolaganje, spremnosti za realizaciju ili prvog koraka u realizaciji |
| Prijava savjetnika koji je pružio podršku | 30 dana | Od dana kada je direktno ili posredno pružio podršku, pomoć ili savjet |
| Obavještenje klijentu (profesionalna tajna) | 3 dana | Pisanim putem klijentu kada se posrednik pozove na profesionalnu tajnu |
| Koordinacija drugog posrednika (broj aranžmana) | 15 dana | Prosljeđivanje već dodijeljenog broja nadležnog organa radi oslobođenja od duple prijave |
| Tržišni (standardizovani) aranžmani | Kvartalno (1 mjesec po isteku kvartala) | Ažuriranje dosjea novim podacima koji su postali dostupni nakon prethodnog izvještaja |
| Izvještaj firme o upotrebi aranžmana | 3 mjeseca od isteka godine | Godišnja prijava relevantnog poreskog obveznika za svaku godinu u kojoj je koristio aranžman |
4. Pet kategorija obilježja (Hallmarks) i „Test osnovne koristi“
Ne prijavljuje se svaka faktura ili ugovor sa inostranstvom. Da bi prekogranični aranžman postao predmet izvještavanja, mora sadržati najmanje jedno zakonsko obilježje propisano Pravilnikom Ministarstva finansija (Sl. list CG 116/2026), usklađenim sa pet kategorija iz EU Direktive DAC6 (označenih slovima A, B, C, D i E).
Ključno pravilo za razgraničenje jeste Test osnovne koristi (Main Benefit Test): za većinu kategorija (A, B i dio C), obaveza prijave nastaje samo ako se može utvrditi da je glavna ili jedna od glavnih prednosti koje lice razumno očekuje od aranžmana — upravo ostvarivanje poreske prednosti. Nasuprot tome, kategorije D i E prijavljuju se uvijek, bez obzira na poreski motiv.
| Kategorija | Šta obuhvata u praksi | Da li je potreban Test osnovne koristi? |
|---|---|---|
| Kategorija A (Opšta obilježja) | Klauzula povjerljivosti (zabrana otkrivanja poreske šeme), naknada savjetnika vezana za iznos poreske uštede, ili masovno/standardizovano „upakovani“ aranžmani bez potrebe prilagođavanja | Da |
| Kategorija B (Posebna obilježja) | Kupovina gubitaške firme radi preuzimanja njenih poreskih gubitaka, pretvaranje oporezivog prihoda u kapital ili niže oporezovane/neoporezive prihode, kružne transakcije bez ekonomske suštine | Da |
| Kategorija C (Prekogranične transakcije) | Odbitna plaćanja između povezanih lica (prag 25%) ka primaocima bez poreske rezidentnosti, sa 0% (ili skoro 0%) poreza na dobit ili iz preferencijalnih/nekooperativnih režima; dvostruka amortizacija; dvostruko oslobođenje od poreza; razlike u vrednovanju pri prenosu imovine | Djelimično Da / Djelimično Ne (za 0% / preferencijalne jurisdikcije zavisi od tačke, dok za nekooperativne liste i bez rezidentnosti test nije potreban) |
| Kategorija D (Razmjena informacija i stvarni vlasnici) | Aranžmani koji zaobilaze automatsku razmjenu podataka o finansijskim računima (CRS) ili koriste netransparentne strukture bez realne ekonomske suštine radi skrivanja stvarnih vlasnika | Ne (prijavljuje se uvijek) |
| Kategorija E (Transferne cijene) | Korišćenje jednostranih pravila „sigurne luke“ (safe harbour), prenos teško procjenjive nematerijalne imovine (HTVI) između povezanih lica ili prekogranični prenos funkcija/rizika koji smanjuje projektovani EBIT prenosioca za najmanje 50% u naredne tri godine | Ne (prijavljuje se uvijek) |
5. Kolike su kazne za neprijavljivanje?
Isti zakon kojim su uvedena DAC6 pravila višestruko je pooštrio kaznene odredbe u članovima 105 i 105a Zakona o poreskoj administraciji. Za nepodnošenje prijave u roku od 30 dana, propuštanje kvartalnih izvještaja ili neobavještavanje klijenta u roku od 3 dana, propisane su sljedeće novčane kazne:
- Pravno lice (firma, dio stranog društva, trast): od 4.000 do 40.000 eura;
- Odgovorno lice u pravnom licu (direktor): od 400 do 4.000 eura;
- Preduzetnik: od 1.000 do 12.000 eura.
6. Praktični primjeri: Kada crnogorska firma treba da upali „crvenu lampicu“?
Obična prodaja robe stranom kupcu, uvoz opreme ili standardno plaćanje softverske pretplate stranom dobavljaču po tržišnim cijenama nijesu predmet DAC6 prijave. Međutim, provjera sa poreskim savjetnikom je obavezna u situacijama kao što su:
- Prekogranični prenos intelektualne svojine (softver, brend, licence) ili poslovnih funkcija na povezano društvo u drugoj državi (Kategorija E);
- Plaćanja kamata, autorskih naknada ili konsaltinga povezanom stranom licu (≥25% vlasništva/kontrole) koje se nalazi u jurisdikciji sa nultom ili minimalnom stopom poreza na dobit (Kategorija C);
- Kupovina posrnule kompanije u inostranstvu ili u Crnoj Gori radi prebijanja nagomilanih poreskih gubitaka uz prekogranični element (Kategorija B);
- Uvođenje složenih holding ili trast struktura koje otežavaju identifikaciju stvarnog vlasnika ili izbjegavaju razmjenu bankarskih podataka (Kategorija D);
- Angažovanje konsultanta uz ugovor o „uspjehu“ gdje se honorar obračunava kao procenat poreske uštede uz zabranu dijeljenja detalja šeme (Kategorija A).
7. Česta pitanja (FAQ)
Od kada važe DAC6 pravila u Crnoj Gori?
Obaveza prijavljivanja prekograničnih aranžmana stupila je na snagu 18. jula 2026. godine kroz izmjene Zakona o poreskoj administraciji (Sl. list CG, br. 104/2026), dok su dva prateća pravilnika Ministarstva finansija — o načinu izvještavanja i katalogu obilježja — na snazi od 13. avgusta 2026. godine (Sl. list CG, br. 116/2026).
Da li DAC6 pravila u Crnoj Gori čekaju ulazak u Evropsku uniju?
Ne. Za razliku od pojedinih odredbi Zakona o porezu na dobit (poglavlje protiv premještanja dobiti) i novog Zakona o PDV-u čija je primjena odložena do pristupanja EU, član 14j Zakona o poreskoj administraciji već se primjenjuje bez odlaganja.
Da li prijava aranžmana po DAC6 znači da firma krši zakon ili mora platiti dodatni porez?
Ne. DAC6 je isključivo mehanizam poreske transparentnosti i izvještavanja, a ne novi porez. Činjenica da aranžman sadrži neko od propisanih obilježja i da je prijavljen Poreskoj upravi ne znači automatski da je riječ o nezakonitoj poreskoj utaji ili zloupotrebi.
Koji je rok za prijavu prekograničnog aranžmana i ko je podnosi?
Primarni rok je 30 dana, a prijavu elektronski podnosi posrednik (savjetnik, konsultant, računovođa, banka) koji je osmislio, organizovao ili podržao aranžman. Ako nema posrednika sa vezom sa Crnom Gorom ili EU, ili ako se posrednik (npr. advokat) pozove na profesionalnu tajnu i pisano obavijesti klijenta u roku od 3 dana, obaveza prijave prelazi na samu firmu kao poreskog obveznika.
Da li se moraju prijavljivati i obični izvozni ili uvozni ugovori sa inostranstvom?
Ne. Redovna prekogranična trgovina robom i uslugama po tržišnim uslovima bez elemenata iz pet zakonskih kategorija obilježja (A–E) ne podliježe DAC6 izvještavanju.
Kolike su novčane kazne za nepoštovanje DAC6 obaveza u Crnoj Gori?
Za nepodnošenje prijave u roku od 30 dana, propuštanje kvartalnih izvještaja ili neobavještavanje klijenta u roku od 3 dana, Zakon o poreskoj administraciji propisuje kaznu od 4.000 do 40.000 eura za pravno lice, od 400 do 4.000 eura za odgovorno lice u firmi i od 1.000 do 12.000 eura za preduzetnika.
Podijelite tekst
Posaljite clanak timu, partnerima ili sacuvajte link za kasnije.






