Ponovo svjedočim istom zabrinjavajućem trendu koji se svake sezone ponavlja.

Dok se crnogorska turistička sezona priprema za puni zamah, veliki broj kvalifikovanih radnika iz ugostiteljstva, hotelijerstva i uslužnih djelatnosti pakuje kofere i odlazi u Hrvatsku. Prema podacima Bloomberg Adria i regionalnim izvorima, samo iz Srbije ovog ljeta kreće više od 10.000 radnika na hrvatsko primorje, a sličan odliv bilježimo i iz Crne Gore.

Ključni razlog je jasan: zarada.

Hrvatska već sada nudi plate koje su bliske ili čak jednake našoj prosječnoj neto plati u Crnoj Gori (oko 1.025 eura) i van sezone. Kada se tome dodaju sezonski bonusi, smještaj, ishrana i veća sigurnost isplate, razlika postaje još ubjedljivija. Mnogi kuvari, konobari, sobarice i recepcioneri mogu za samo nekoliko mjeseci zaraditi koliko ovdje za cijelu godinu.

Paradoks crnogorskog turizma

U Crnoj Gori turizam ostaje glavni generator zapošljavanja, ali istovremeno i glavni razlog odliva domaće radne snage. Zbog toga hoteli, restorani i beach barovi sve češće popunjavaju kapacitete stranim radnicima.

Iz kojih zemalja najviše dolaze radnici u naš turizam?

• Srbija — tradicionalno najbrojniji sezonski radnici (kuvari, konobari, pomoćno osoblje)
• Bosna i Hercegovina — veoma zastupljeni, posebno u primorskim opštinama
• Albanija — sve veći broj radnika, naročito u južnom dijelu Crne Gore (Ulcinj, Bar)
• Ostale regionalne zemlje — Sjeverna Makedonija, Kosovo i ponekad Hrvatska

Poslednjih godina struktura se značajno mijenja. Zbog velikog nedostatka radne snage, poslodavci sve više uvoze radnike iz trećih zemalja: Filipini, Indija, Nepal, Kenija, Meksiko i druge.

Vlada Crne Gore je za 2026. godinu odobrila gotovo 29.000 radnih dozvola za strance, od čega veliki dio otpada upravo na turizam i ugostiteljstvo.

Regionalni problem – isti scenario u BiH

Slična situacija vlada i u Bosni i Hercegovini. Ugostitelji u BiH su na mukama jer radnici masovno odlaze na more — prije svega na crnogorsko i hrvatsko primorje, ali i u Neum. Poslodavci su primorani da ih mijenjaju radnicima iz drugih branši, što odmah smanjuje kvalitet usluge.

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, ističe da je ovo već godinama velika boljka i predlaže stimulanse za radnike tokom sezone, kao i proširenje upisa u ugostiteljsko-turističke škole.

Kako funkcioniše švajcarski dualni model – najbolji primjer na svijetu

Umjesto da svake godine gubimo radnike i uvozimo strane, rješenje leži u ozbiljnom uvođenju dualnog obrazovanja — kombinaciji teorije u školi i praktičnog rada kod poslodavca. Švajcarska je u tome apsolutni svjetski lider.

Kako tačno radi švajcarski dualni sistem?

• Učenici rade 3 do 4 dana sedmično kod poslodavca (u pravom hotelu ili restoranu) pod nadzorom mentora.
• 1 do 2 dana provode u stručnoj školi.
• Primaju platu tokom obuke koja raste svake godine.
• Program traje 3–4 godine i završava se federalno priznatom diplomom.

Konkretni primjeri iz Švajcarske:

• École hôtelière de Lausanne (EHL)
• EHL Swiss School of Tourism and Hospitality (SSTH Passugg)

Dobre prakse iz Hrvatske

Hrvatska razvija Regionalne centre kompetencija (npr. u Zaboku), Turističko-ugostiteljske škole u Splitu i Dubrovniku i eksperimentalne dualne programe sa većim učešćem prakse kod poslodavaca.

Ako želimo zadržati kvalitetnu radnu snagu, moramo brzo djelovati: veće plate i stimulanse u turizmu, bolji uslovi rada, investicije u cjelogodišnji turizam, poreske olakšice za poslodavce i ozbiljno uvođenje dualnog obrazovanja po uzoru na Švajcarsku i Hrvatske regionalne centre.

Crna Gora se nalazi na važnoj raskrsnici. Ili ćemo postati konkurentni na regionalnom tržištu rada, ili ćemo i dalje gubiti svoje najbolje radnike svakog ljeta, dok nam poslove rade radnici sa drugih kontinenata.

Portal RegistarFirmi.me nastaviće da prati ovu temu.

Šta vi mislite – da li je vrijeme za ozbiljnije promjene u našem turizmu i politici zarada? Pišite mi u komentarima ili pošaljite vaša iskustva.