MIANJA D.O.O

MIANJA D.O.O

Humci 29, Cetinje
Hrana i piće, Prehrambena industrija

Postupak proizvodnje crnogorskog pršuta najvećim dijelom zasnivamo na iskustvu i tradiciji, koja se prenosila sa generacije na generaciju. Naša osnovna djelatnost je proizvodnja i prerada tradicionalnih suhomesnatih proizvoda poznati pod komercijalnim nazivom crnogorski specijaliteti. U skromnu proizvodnju dimljenog pršuta krenuli smo ličnim sredstvima 2002. godine. Finansije su bile ograničene tako da smo u startu sagradili objekat površine od nekih 40 m2 da bi uslovljeno konstantnim porastom potražnje danas imali oko 1000 m2 korisnog proizvodnog prostora sa godišnjom proizvodnjom od 30.000 komada pršuta. Prvi u Crnoj Gori smo krenuli sa svjetski prihvatljivim sušenjem mesa bez dima. Sva naša proizvodnja je rigorozno kontrolisana po HASSAP standardu i u tom smislu smo posvećeni stalnom tehnološkom razvoju.Prilagođeni smo ne samo tradiciji već i probirljivom stranom tržištu.

Naših sedam maloprodajnih objekata koncipirani su tako da domaći i strani potrošači na jednom mjestu nađu cjelokupnu prehrambenu ponudu zasnovanu na domaćoj tradiciji: od pršuta, kobasica (mesnih, brašnjenih) i slanine koju sami proizvodimo i sušimo, preko raznih sireva, kiselog mlijeka do domaćeg hljeba i vina koje proizvode naši poslovni partneri.Pored Cetinja, Bijele, Budve, Igala, Kotora, Tivta i Bara ponuda MiAnja i tradicionalnih proizvoda drugi proizvođača, dostupna je i građanima Podgorice u okviru maloprodajnog objekta koji se nalazi u zgradi Lepa Kata. Ovo proširenje prodajne mreže svjedoči sve većoj potražnji potrošača za kvalitetnim suhomesnatim proizvodima koji su gotovo nestali sa tržišta.U stalnom smo i direktnom kontaktu sa kupcima. Prihvatamo sugestije i želje potrošača kada nam zatraže više suvo, odnosno dimljeno meso.

Nažalost u Crnoj Gori nema dostupne odgovarajuće sirovine, odnosno autohtonih svinja i svježih svinjskih butova za proizvodnju crnogorskog pršuta, crnogorske pančete ili pečenice zato smo prinuđeni da meso uvozimo. Birajamo najkvalitetnije proizvođače iz Holandije, Njemačke i Belgije i vršimo detaljnu kontrolu robe kako bi zadovoljili krajnji kvalitet prema potrošaču.Na svježem butu ne smije biti vidljivih znakova bilo kakvih traumatskih procesa. Meso mora biti kompaktne strukture, suve površine (RFN) i prepoznatljive crvenkasto-ružičaste boje. Zabranjena je upotreba blijedog, mekanog, vodenastog mesa – BMV (PSE) ili tamnog, tvrdog i suvog mesa TST (DFD), odnosno mesa normalne boje, ali mekog i vodenastog (RSE) i mesa koje je čvrsto i nije vodenasto, ali je blijede boje (PFN). Vrijednost pH, u trenutku ulaska mesa u sušaru, mjerena u području poluopnastog mišića treba iznositi između 5,5 i 6,1".Debljina slanine na spoljašnjem dijelu svježeg obrađenog buta, mjereno pravo ispod glave butne kosti, treba iznositi najmanje 15 milimetara, a maksimalna debljina slanine sa kožom može biti do 30 mm. Na obodu cijelog buta pokrivenost slaninom mora biti takva da onemogući odvajanje kože od mišića koji se nalazi ispod nje. Nadalje, svježi butevi koje dobijamo ne smiju biti podvrgnuti bilo kojem postupku konzerviranja osim hlađenja. Pod hlađenjem se podrazumijeva da se u fazama transporta i skladištenja butevi moraju čuvati na temperaturi u rasponu od 0 do 4⁰C. Zamrzavanje buteva nije dozvoljeno. U trenutku ulaska u sušaru unutrašnja temperatura buteva mora biti između 1 i 4⁰C. Na sve buteve koji prođu prvu fazu kontrole - na kožu se utiskuje vrući žig, kojim se označava početak prerade - proces soljenja. Vrući žig sadrži mjesec i godinu početka procesa i ovim se žigom u suštini formira proizvodni lot, čija je oznaka datum početka prerade.

Usoljeno meso odležava propisan broj dana, potom se presuje i konačno suši do željenog stepena suvoće, nakon čega se mašinski i ručno obrađuje, pakuje i vakumira.
Po završetku minimalnog razdoblja zrijevanja koje traje 10 mjeseci, a prije stavljanja na tržište, pršuti se kontrolišu radi utvrdjivanja njihovog kvaliteta. Ukoliko pršut zadovoljava sve definisane zahtjeve kvaliteta i ukoliko je proizveden u skladu sa normativima, na njega stavljamo drugi vrući žig kojim se garantuje kvalitet i izvornost proizvoda.Ovako spremni proizvodi distribuiraju se velikim i malim trgovinama, i konačno stižu do naših trpeza. MiAnjine proizvode karakteriše prepoznatljiva aroma dima, blagi salinitet i fina vlaknasta struktura mesa.

Prvi pisani podaci o načinu sušenja svinjskog mesa radi čuvanja za kasniju upotrebu potiču iz ranog rimskog doba, tadašnje Norcie u središnjoj Italiji. Rimska riječ za usoljeni i osušeni cijeli svinjski but bila je perxuctus, a dolazi od latinske riječi perexsuctus – temeljito osušen (per- po, na + exsuctus- isušititi),koja je u kasnijem talijanskom jeziku modernizovana u riječ prosciutto, a označava usoljeni, začinjeni i osušeni zreli svinjski but, koji se konzumira narezan na tanke listove. Koliku je vrijednost u to vrijeme imala sol kao začin i konzervans, ukazuju i podaci da su se ratovi vodili oko izvora soli, ali i podatak da je so korištena i kao instrument monetarne razmjene.Tako su stari Rimljani svoje vojnike plaćali u soli. Vještina prerade svinjskog mesa soljenjem i sušenjem proširila se iz Starog Rima evropskim kontinentom, a Kolumbo je tu vještinu prenio na američki kontinent 1493. godine.Proizvodnja i potrošnja sušenog mesa, osobito proizvodnja pršuta najvjerovatnije potiče iz južnoevropskih, mediteranskih, primorskih zemalja,čiji su posebni klimatski uslovi pogodovali prirodnom sušenju i zrenju pršuta. U zemljama sjevernog, hladnijeg područja, čija klima nije omogućavala prirodno sušenje, korišteno je dimljenje. U svakom slučaju postupak sušenja mesa nastao je iz potrebe da se meso sačuva od kvarenja.

Razvojem današnje tehnologije (hladnjaci i dr. rashladni uređaji) meso se najviše čuva na ovaj način. Međutim, proizvodnja i potrošnja trajnih suhomesnatih proizvoda je ne samo opstala, već je tehnološki postupak proizvodnje vjekovima usavršavan kako bi se dobio vrhunski proizvod, osobite arome i okusa.
Narodna predanja kažu da tajna vanserijskog ukusa pršute nije samo u načinu spremanja, već i u geografskoj klimi. Morski vjetrovi iz Boke Kotorske i hladna planinska klima, stvorile su idealne pretpostavke za sušenje mesa.

Lokacija

Postavljanje komentara

Verifikovani podaci

Kontakt podaci

MiAnja

Humci 29
81250
Cetinje

Kontakt forma

Koliko iznosi: 2 + 9 ?
Pošalji poruku
159 people bookmarked this place